“Svako ko misli da vrtlarstvo počinje u proljeće i završava u jesen, nedostaje najbolji dio cijele godine; jer baštovanstvo počinje u januaru sa snom.” –Josephine Nuese

Dok ovo kucam, nalazimo se usred dobre staromodne mećave na zemlji u Wyomingu, zajedno sa zatvorenim cestama, snijegom koji vam pjeskari lice kada izađete kroz vrata, i nanosi više od mojih koljena.

Znali smo da dolazi kada je snijeg padao skoro 12.02. To je obrazac oko ovih dijelova: pahuljasti, suvi snijeg praćen vjetrovima od 50 do 60 milja na sat sljedećeg dana. To se događa kao sat.

Štala i kokošinjac su snježna katastrofa, a potrebne su planinarske vještine da se popne na nanose u dvorištu. I tako, guram se unutra sa šoljicom biljnog čaja, pečenjem u loncu i gomilom paketića sjemenki čekajući da prođe.

Tako je prijatelji moji, vrijeme je za naručivanje sjemena.

U posljednjih 7+ godina koristim samo sjeme od naslijeđa i imao sam stvarno dobre rezultate s njima. (Pa, minus godine u kojima sam ubio svoju baštu, ali za to nije bilo krivo sjeme.)

Neizbježno, kada spomenem sjemenke na društvenim mrežama, zapreti mi desetak pitanja o mojim omiljenim sjemenkama i gdje ih kupujem. Stoga sam zaključio da je krajnje vrijeme da sve to napišem u službenom blog postu.

Šta suSjemenke iz naslijeđa

Kao i kod većine stvari, postoji dosta debata oko tačne definicije sjemena naslijeđa, ali većina ljudi se može složiti oko sljedećih karakteristika:

Sjemenke naslijeđa su:

• Ovo sjemenke su otkrivene samo u prirodnim metodama oprašivanja.<4-> , ptice ili vjetar, i nisu namjerno ukršteni sa drugim sortama. To također znači da kada posadite sjeme sačuvano iz biljke baštine, ono će proizvesti vjerno svom tipu. Sve naslijeđe se otvoreno oprašuju, ali NISU sve otvorenooprašene biljke baštine. (Neke biljke se samooprašuju, ali mogu spadati u istu kategoriju.)
• Prenose se s generacije na generaciju. Većina ljudi se slaže da biljka mora postojati najmanje 50 godina, da bi se smatrala naslijeđem, iako mnoge sorte postoje mnogo duže. To znači da ih je možda s ljubavlju uzgajala i čuvala nečija pra-prabaka ili su uzgajane kao tržišna sorta prije nekoliko stotina godina.
• Ne hibridi. Hibridi su biljke koje su umjetno ukrštene radi bolje proizvodnje, boje, prenosivosti, itd. polje. Ali imate i drugu sortu paradajza koja ima fantastične prinose, alimanji plod. Ukrštanjem ove dvije biljke možete stvoriti hibrid koji bi vam pružio najbolje od oba svijeta. Međutim, bilo bi besmisleno čuvati sjeme iz vaše nove hibridne biljke, jer bilo koje sjeme koje ste zadržali ne bi proizvelo istinski tip bilo kojeg roditelja. Dakle, ako uzgajate hibride, morat ćete otkupljivati ​​sjeme svake godine.
• Nije genetski modificirano. Vidim da mnogi ljudi brkaju hibride sa genetski modifikovanim organizmima (GMO), a oni NISU ista stvar. GMO je nešto što je izmijenjeno molekularno genetskim tehnikama. Ne možete to učiniti kod kuće i malo je vjerovatno da ćete naići na mnogo GMO sjemenki u vašim katalozima sjemena za kućno vrtlarstvo. Genetski modificirati nešto košta mnogo novca, tako da se većina kompanija fokusira na proces velikih industrijskih usjeva. GMO su vrlo kontroverzni i radije ih se klonim kad god mogu.

Zašto preferiram sjemenke baštine

Oh, čovječe... Odakle uopće početi?

• Ukus! Povrće iz baštine nije podvrgnuto toj selektivnoj ujednačenosti i ujednačenosti okusa. . Paradajz iz nasleđa ima ukus, pa, paradajz ; ne bljutavu kašu koju ste navikli da dobijete u prodavnici. Prošlog ljeta uzgajao sam usjev spanaća u naslijeđe u našim podignutim gredicama. Obično sam samo "meh" kada je u pitanju spanać; u redu je, aliništa za čim stvarno žudim. Međutim, nisam se mogao zasititi svog usjeva spanaća iz nasljeđa! Imao je ukus kakav nikada nisam iskusio od spanaća kupljenog u prodavnici, i našao sam se da izlazim u baštu nekoliko puta dnevno da uzmem šake. Sama razlika u ukusu je vrijedna nabavke i uzgoja sjemena naslijeđa.
• Prilagodljivost . Ako planirate da sačuvate sjeme s biljaka iz vašeg naslijeđa, neke će se sorte prilagoditi svojoj lokaciji i svake godine malo bolje rasti. Prilično cool, zar ne?
• Ušteda sjemena. Kao što sam već spomenuo, čuvanje hibridnog sjemena ne funkcionira jer sjeme neće dati istinski tip. Međutim, ne morate brinuti o tome sa naslijeđem. Ako ste pažljivi sa uštedom sjemena, mogli biste prestati kupovati sjeme na neodređeno vrijeme! (Sve dok ne počnete da gledate kataloge i ne počnete da probate nešto novo... Ali skrećem pažnju.)
• Prehrana. Postoje neke zanimljive studije koje su pokazale smanjenje gustine nutrijenata u našoj hrani tokom decenija. Visoki prinosi su dobili prioritet sa sadržajem hranljivih materija koji je gurnut u nazad. Iako nisu sve naslijeđe automatski bogatije hranljivim sastojcima, postoji velika šansa da će vaše povrće sadržavati više vitamina i minerala od uobičajenih, masovnih proizvoda u trgovinama.
• Očuvanje rijetkih sorti. Kada kupite sjemenke iz baštine, vi ćetepodržavajući sve ljude tokom decenija koji su odvojili toliko vremena i brige u spašavanju ovog sjemena, i ohrabrujete genetsku raznolikost za buduće generacije.
• Priče. Jedan od najboljih dijelova sjemena naslijeđa su njihove priče. Tu su drevne dinje iz Iraka, otporan kukuruz razvijen u planinama Montane, šargarepa nalik na kuglu iz Francuske i italijanski paradajz iz ranog 19. veka. Zaista, stvarno mi je teško odlučiti se za ho-hum sjemenke kada imam na raspolaganju takve primamljive opcije.

Savjeti za uzgoj nasljeđa

Povrće iz baštine zaista nije toliko drugačije za uzgoj od običnog sjemena. Međutim, evo nekoliko savjeta kako biste osigurali svoj uspjeh.

Savjet #1: Idite na internet ili naručite putem kataloga. Osim ako nemate spektakularne baštenske radnje u vašem području, naći ćete mnogo bolju (i uzbudljiviju) raznolikost na mreži ili u katalozima. Oskudna ponuda naslijeđa u mojim malim, lokalnim vrtnim radnjama je u najboljem slučaju razočaravajuća.

Savjet #2: SADA ( januar ili februar ) je vrijeme za nabavku sjemena – najbolje sorte se brzo rasprodaju i vjerovatno je da neće biti dostupne ako sačekate